loader image

Upravljanje opasnim otpadom – glavobolja svih legalnih servisera vozila

Upravljanje opasnim otpadom – glavobolja svih legalnih servisera vozila

Beograd, 9.11.2023. – Pitanje koje sve više muči servisere vozila – Šta da radimo sa opasnim otpadom iz naših servisa? Mnogi ovlašćeni operateri za preuzimanje opasnog otpada ovih dana javljaju serviserima kako su ostali bez odgovarajućih dozvola, te nisu u prilici da preuzimaju otpad, a oni koji to mogu značajno su podigli cene za te usluge. I to nažalost nije jedini problem.

Od kada je stupio na snagu Zakon o zaštiti životne sredine, malo toga je urađeno kako bi se njegove odredbe prilbližile serviserima vozila, u čijim se radionicama generiše mnogo otpada koji zakon prepoznaje kao opasan. Osim što serviserima nisu pojašnjene zakonske odredbe, ništa nije urađeno ni po pitanju edukacije o značaju upravljanja otpadom. Serviseri se nikako ne stimulišu da se uključe u ovaj proces, naprotiv, visoke cene izrade dokumentacije i odvoženja otpada dodatno ih destimulišu.

U strukovnom Udruženju Autoservisi Srbije ističu da je odlično što je pitanje upravljanja otpadom stavljeno u zakonske okvire, ali da postoji puno poteškoća sa primenom Zakona. Tim povodom Udruženje se nekoliko puta obraćalo Ministarstvu za zaštitu životne sredine.

„Pre svega, smatramo izuzetno važnim pitanje zaštite životne sredine i kao Udruženje primerom smo pokazali da želimo da se bavimo ovom temom. Godinama unazad edukujemo servisere, što bi trebalo da bude posao inspekcija. Pokušavamo da nađemo načine da upravljanje otpadom učinimo povoljnijim, bržim i efikasnijim za servisere vozila. Omogućili smo da se za naše članstvo besplatno izrađuje plan upravljanja otpadom, a do pre dva meseca jedna kompanija besplatno je preuzimala otpadno ulje iz servisa naših članova. Međutim, kako ta kompanija nije dobila izvoznu dozvolu, nastupio je problem sa skladištenjem i preuzimanjem otpadnog ulja, a serviseri ostaju sa uskladištenim opasnim otpadom sa kojim neki od članova nemaju gde“, izjavila je Aleksandra Đurišić, menadžerka Udruženja.

Đurišić naglašava da je Udruženje nekoliko puta kontaktiralo Ministarstvo za zaštitu životne sredine u cilju pronalaženja načina i mehanizama kako da se olakša upravljanje otpadom serviserima vozila. Ipak, iz Ministarstva se do sada nisu oglašavali.

„Živimo u zemlji gde se otpadno ulje koristilo, a nažalost i danas se koristi, kao energent. Ogromnu energiju ulažemo kako bismo edukovali sevisere o tome šta se dešava kada se nestručno spaljuje otpadno ulje. Nedostatak edukacije nije jedina prepreka serviserima da predaju otpad. Naš zakon ne prepoznaje male i velike generatore opasnog otpada, troškovi su isti i za mali autoservis i za veliko industrijsko postrojenje. Kada se uzmu u obzir troškovi izrade planova upravljanja otpadom, izrada laboratorijskih nalaza o kategorizaciji, troškovi vođenja evidencija i preuzimanja otpada, troškovi izgradnje magacina za skladištenje, jasno je zašto i dalje mnogi ne poštuju svoje zakonske obaveze. Nije lako objasniti da se za nešto što se do juče koristilo kao energent ili prodavalo trećim licima, sada mora platiti da bi se odvezlo iz servisa. Pisali smo nekoliko puta Ministarstvu tražeći sastanke na kojima bismo razgovarali o tome kako da olakšamo serviserima, ali do sada nismo naišli na razumevanje. Jer nije samo otpadno ulje opasan otpad. To su i zauljene krpe, antifriz, filteri goriva… Da se sve to skladišti i predaje kako Zakon predviđa, troškovi su enormni. Naše kolege iz Hrvatske predaju otpad bez izveštaja o kategorizaciji i samo uz izjavu kojom potvrđuju da je otpadno ulje-otpadno ulje, da su krpe-krpe…, to bi mogao biti dobar početak. Subvencije za magacine, povlašćena cena za odvoženje otpada, izgradnja reciklažnih dvorišta, takođe bi sigurno popravili trenutnu sliku“, naglašava Đurišić.

Nelegalni autoservisi: Gde završava opasan otpad iz neprijavljenih radionica

Ono što legalnim serviserima vozila posebno smeta je što više od polovine autoservisa posluje nelegalno.

„Legalne servisere posebno boli što država ne reaguje na činjenicu da više od polovine autoservisa posluje potpuno nelegalno. Osim što nemaju nikakve obaveze prema državi, svojim radnicima, što imaju iste rabate kod veleprodaja za kupovinu delova, nelegalne servisere niko ne pita šta oni rade sa opasnim otpadom iz svojih servisa, kako ga zbrinjavaju, kako se greju. I o tome smo pisali Ministarstvu za zaštitu životne sredine. Zaista je neverovatan izostanak reakcije, s obzirom da je čist vazduh jedan od glavnih ciljeva Ministarstva. Teško nam je da motivišemo servisere da predaju opasan otpad, kada oni gledaju svog komšiju, nelegalnog servisera, koji obavlja istu delatnost i nema nikakve obaveze ni prema kome. Najgore od svega je što ta situacija navodi legalne servisere da se priključe većini koja posluje van radara države i inspekcija. Naglašavam, serviseri žele da se bave ovim pitanjima, ali nam je neophodna podrška države“, istakla je Đurišić.

U Udruženju Autoservi Srbije naglašavaju da bi uz učešće svih aktera u procesu upravljanja opasnim otpadom značajno mogla biti unapređena ova oblast od životnog značaja za svakog stanovnika naše zamlje. Država i Ministarstvo za zaštitu životne sredine imaju ključnu ulogu i neophodan je dijalog svih kako bi se pronašla održiva rešenja.

„Postoje dobri primeri prakse. Kod nas je moguće da fizičko lice kupi neograničenu količinu motornog ulja, bez ikakve obaveze i kontrole kako će to ulje sutra biti zbrinuto. Da bi sistem upravljanja bio održiv, mora da postoji kontrola ko kupuje ulje i na koji način. U razvijenim zemljama Evrope nije moguće kupiti ništa što eksploatacijom postaje opasan otpad u slobodnoj prodaji. Na taj način države kontrolišu tokove opasnog otpada. Svakoga dana predstavnici našeg Udruženja obilaze autoservise. Serviseri žele da se bave upravljanjem otpadom, ali je neophodno da se unapredi zakonska regulativa i da isti uslovi važe za sve koji se bave servisiranjem vozila“, kaže Đurišić.

Udruženje Autoservisi Srbije poziva državu i Ministarstvo za zaštitu životne sredine na konstruktivne razgovore o konkretnim merama.

„Spremni smo da nastavimo da podižemo svest servisera, ali nam je neophodna pomoć države. Pozivamo Ministarstvo da sednemo i razgovaramo o tome šta svi zajedno možemo da učinimo u ovoj oblasti“, poručuju iz Udruženja servisera.

Kontakt za medije:

Aleksandra Đurišić, menadžerka Udruženja Autoservisi Srbije

aleksandra.djurisic@autoservisisrbije.rs; +381(0)64 82 70 255